Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać i u ovoj godini intenzivno će raditi na zaštiti narodnog i tradicijskog graditeljstva, ali i brojnih dobara kulturnog naslijeđa poput Konaka u Bihaću, Kule Radotine u Cazinu te Crkve svetog Velikomučenika Georgija u Velikoj Kladuši. Od svih ustanova iz BiH, najbolju saradnju s Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika BiH ostvario je Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa Bihać. Kako doznajemo u Komisiji Zavod je redovno izvještavao o stanju naslijeđa USK i dostavljao neophodnu dokumentaciju za postupak donošenja odluka o proglašenju dobara nacionalnim spomenikom.
Zahvaljući tome čak 78 dobara kulturnog naslijeđa USK našlo se na listama Komisije. U ovoj godini Komisija planira pripremu odluka o proglašenju za veći broj dobara s područja USK a pri planiranju su uzeti u obzir prijedlozi Zavoda. Inače, zahtjevna procedura zaštite dobara kulturnog naslijeđa, kako doznajemo u Zavodu rezultirala je širim i pozitivnim uticajem na druge ustanove i pojedince. To potvrđuju procesi donošenja urbanističkih planova, sačinjavanje registra zaštićenih dobara, prikupljanje povjesne dokumentacije, planiranje zaštite vlastitih dobara te priprema i izdavanje publikacija i knjiga.
Povećana je i zainteresiranost studenata, nevladinih organizacija, mjesnih zajednica te mladih koji različitim aktivnostima doprinose razvijanju svijesti o vrijednostima dobara kulturnog naslijeđa. Prioriteti Zavoda za dalju proceduru u zaštiti dobara kulturnog naslijeđa biće Crkva svetog Velikomučenika Georgija u Velikoj Kladuši, koja je ne samo da je proglašena nacionalnim spomenikom BiH već su na inicijativu Zavoda osigurana financijska sredstva za njenu sanaciju.
Od brojnih ovogodišnjih projekata zaštite dobara kulturnog naslijeđa izdvajamo Jevrejsko groblje u Bihaću, Kulu Radotinu u Cazinu, Konak u Bihaću te Hidrocentralu na Jarku iz 1911 godine kao prvi objekt industrijskog naslijeđa.
cazin.net
Posalji na Facebook